Konzumacija hrane osnovni je aspekt čovjekova života. Osjećaj gladi je instinkt za preživljavanje.
No, postavlja se pitanje, jedemo li isključivo onda kada nam je to potrebno? Istraživanja su pokazala da hranu konzumiramo, ne samo onda kada nam je potrebna, nego s obzirom i na neke druge čimbenike bili oni fizički ili emocionalni.
Mnogo puta se dogodi da, unatoč dovoljnoj količini unesene hrane, osjećamo glad. Postoji nekoliko uzročnika zašto jedemo iako smo siti, a oni variraju od osobe do osobe. U najviše slučajeva, hranu koristimo kao zamjenu za neki nedostatak, a praćenjem svojih navika tijekom dana i emocionalnog stanja, možemo odrediti koji su to i tako utjecati na nepotreban unos hrane. Ponekad je samo stvar u hrani s nedovoljno nutrijenata, koja nas zasiti kratkotrajno, a ponekad su to čimbenici koji dugoročno mogu naštetiti našem zdravlju. Pravilna ishrana poboljšat će nam kvalitetu života, kako kratkoročno, tako i tijekom dužeg životnog perioda.
U ovom članku navest ćemo vam nekoliko uzročnika konstantne gladi i načina kako da istu savladate. Ovih 7 razloga prečestog unosa hrane su samo od nekih.
1. Emocionalno stanje
Bilo da je riječ o stresnom danu na poslu, nezadovoljstvom ljubavnim životom ili samo dosadi, emocionalno stanje utječe na naš stav prema hrani. Naime, najčešće psihičko nezadovoljstvo i emocije pokušavamo kompenzirati kroz hranu. Dok neki ljudi ostaju bez apetita za vrijeme stresa i nezadovoljstva, drugi nadoknađuju osjećaj mira upravo prekomjernim unosom hrane. Kada je riječ o dosadi, slobodno vrijeme kada ne znamo što bismo radili upotpunjavamo jedenjem. U oba slučaja, rješenje je aktivnost. Pronaći način kako da upotpunimo vrijeme i opustimo um idealno je rješenje i za duži period. Opuštanje je ključno za zdravlje. Izađite na svjež zrak, prošetajte, upišite satove plesa ili joge. U svakom slučaju, dodatna aktivnost imat će smirujuć učinak na vaše emocije, dati vam dodatnu aktivnost i učiniti vaše tijelo zdravijim i ljepšim.
2. Nedostatak sna
Istraživanje je pokazalo da je najkvalitetniji san onaj koji traje od 7 do 9 sati. Tada nam se tijelo odmori od proživljenog dana, opusti od stresa koji se zadesio i obnovi za nove izazove nadolazećeg dana. Nedostatak sna utječe na hormone, ponajprije na leptin i grelin. Podizanjem grelina iznad normalne razine, želudac će slati mozgu informacije o nedostatku hrane, odnosno da je gladan. Istovremeno s rastom grelina dogodit će se pad leptina koji će javljati osjećaj gladi. Disbalansom ova dva, za regulaciju apetita najvažnijih, hormona javit će se potreba za stalnim unosom hrane u organizam. Istraživanje iz 2019. u časopisu „Journal of Lipid Research“ pokazalo je da san utječe i na metabolizam i način kako naše tijelo prerađuje hranu, te da nekvalitetan san može uzrokovati glad čak i nakon obroka. Dakle, kvalitetan i uravnotežen san učinit će da se osjećate odmornije, imate više energije i manju potrebu za hranom.
3. Dehidracija
Osim što je unos vode u organizam nužan za njegovo pravilno funkcioniranje, voda može eliminirati osjećaj gladi. Registrirana stručnjakinja za dijete Bonnie Taub-Dix kaže kako je nedovoljan unos tekućine, odnosno osjećaj nemoći i letargičnosti koji povezujemo s gladi, razlog što uslijed dehidracije naš organizam javlja glad. Ovisno o visini, težini i dobi, minimalan unos tekućine ovisi i o klimatskim uvjetima u kojima se nalazite te fizičkom poslu kojeg obavljate. Sljedeći put, kada osjetite glad nedugo nakon jela, pokušajte popiti vode. Time ćete postići željenu hidratizaciju organizma, spriječiti moguće vrtoglavice i osjećaj umora te potencijalne glavobolje, a nećete unositi prekomjernu količinu hrane.
4. Uskraćivanje hrane tijekom dijete
Povećana glad prilikom odlaska na dijetu nije naročito iznenađujuća. Promjenom načina ishrane i unosom manje kalorija normalno je da tijelo osjeća kako mu stare namirnice nedostaju, posebice u prvim danima dok traje prilagodba. No, neke dijete nalažu dugotrajno odricanje od određenih namirnica, odnosno cijelih grupa hrane. Najčešće su to masti i ugljikohidrati. Svaka od ovih grupacija hrane sadrži nutrijente za naš organizam kao i sastojke koji brže daju osjećaj sitosti. Izbjegavanjem određenih nutrijenata poput masti, ugljikohidrata, a ponekad i proteina radimo neuravnoteženost koja našem mozgu signalizira nedostatak potrebne hrane. Prije nego krenete na određenu dijetu, posebice onu trenutno „trendi“ dobro sagledajte kojih se sastavnica vaše ishrane trebate odreći i koliko je to u konačnici zdravo.
5. Nedovoljno vlakana
Vlakna pripadaju ugljikohidratima i upravo zbog toga ih mnogi izbjegavaju, ponajprije tijekom gubitka kilograma. No vlakna kao takva imaju podjelu na topiva i netopiva, što između ostalog određuje na koji će se način ona probavljati, koliko će sam proces biti dugotrajan i koji će učinak imati na vaš organizam. Vlakna su izrazito povoljna za vaš kolesterol, probavu i kožu. Ona utječu na zdravlje vaše crijevne mikroflore i sposobnost probavnog trakta da ispravno prerađuje hranu. Eliminacijom vlakana iz prehrane, umjesto da mršavite, jest ćete više jer vlakna su ta koja usporavaju proces razgradnje tvari i duže vas drže sitima.
6. Naporno vježbanje
Vježbanje umara mišiće i crpi vašu energiju. No, rana studija napravljena u siječnju 2009. godine i objavljena u „American Journal of Physiology“ pokazuje kako aerobnim vježbama i vježbama na masu, tijelo smanjuje hormon grelin i umanjuje apetit. Znanstvenici su potvrdili kako se u organizmu zbilja odvija ta reakcija, ali samo kratkotrajno. Dakle, nije riječ o tome da će vas naporno vježbanje zasititi već naprotiv, trošenjem zaliha masti i proteina, organizam će zahtijevati više hrane. Vježbanjem dolazi i do znojenja, odnosno trošenja vode što posljedično može uzrokovati dehidraciju i na još jedan način uzrokovati osjećaj gladi. Zato, kada krenete s vježbanjem, posebice ako je riječ o intenzivnim treninzima, pobrinite se da unosite zdrave namirnice koje će hraniti vaše mišiće kako ne bi došlo do prekomjernog trošenja istih, te da pijete više tekućine kako biste nadoknadili potrošenu.
7. Prehrana s velikom količinom soli
Da je sol osnovni začin koji hranu čini ukusnijom opće je poznato, ali prehrana s prevelikom količinom soli, tj. natrija može uzrokovati osjećaj gladi čak i onda kada niste gladni. Kako kaže studija objavljena 2017. godine u časopisu „Journal of Clinical Investigation“, razlog je taj što uslijed dijeta i konzumacije hrane s mnogo natrija (više od 12 g dnevno) uzrokuje zadržavanje vode u organizmu i tjera tijelo da troši više energije i kalorija na pohranu iste. Upravo će taj proces prouzročiti da konzumirate hranu češće i u većim količinama. Nadalje, hrana s velikim postotkom soli prerađena je kemijskim putem kako bi ona bila ukusnija, ali istovremeno će uzrokovati prejedanje i debljanje.
Kada idući put posegnete za slasticom ili obrokom „na brzinu“, a nedugo prije toga ste se najeli, pokušajte pronaći način kako da um okupirate nečim drugim poput poziva prijatelju ili izlaska u šetnju. Ako uočite da se obrazac ponavlja i da nakon određenih situacija imate jaku potrebu nešto pojesti, uzmite si minutu sa samim sobom i očistite um od neugodnih emocija. Znajte da ćete malim promjenama u stavu i navikama učiniti svoj život kvalitetnijim i zdravijim što će vam dugoročno doprinijeti.
Uz Sapro Slimming Clinic i Fitometaboličku dijetu vaši će obroci biti definirani. Cilj Fitometaboličke dijete je ubrzanje vašeg metabolizma čime ćete gubiti kilograme siti. Važno za očuvanje zdravlja je uravnotežena prehrana rađena individualno za vas i bogata nutrijentima. Najveća greška koju možete napraviti je izgladnjivanje ili prekomjerno konzumiranje nezdrave hrane.
Djelatnici centra su ovdje za vas, kada postane teško. Pomoći ćemo vam izboriti se sa svim teškoćama i učiniti vaš život zdravijim i kvalitetnijim.
Dr. Vlaho Šapro
Sapro Slimming Clinic
Izvor: Harvard School of Public Health,
Sapro Slimming Clinic
