crijevna mikroflora

Crijevna mikroflora i tjelesna masa

Objavljeno: 6. listopada 2014 | Od: doc.dr.sc. Ivana Rumbak | Blog, NASLOVNA, Zdrava prehrana i zdravlje

Je li crijevna mikroflora tajna mršavosti?

Nije tajna da je za održavanje tjelesne mase najvažnije ravnoteža energije odnosno usklađenost energije koja se unosi putem hrane i one koja se troši prilikom različitih aktivnosti. Danas kada je hrana bogata energijom dostupna na svakom koraku, a koraka koje napravimo tijekom dana je sve manje, stvaranje zaliha masnog tkiva evolucijska je prilagodba koje bi se najradije riješili. Znanstvenici, međutim, ne odustaju od traganja za drugim čimbenicima koji bi mimo vrste hrane koju unosimo ili hrane koja nam je dostupna mogli biti važni za razvoj pretilosti. Naime, ne mire s činjenicom da pri istom načinu prehrane neke osobe uspijevaju smanjiti tjelesnu masu, a druge ne. Nedavna istraživanja pružaju dokaze o važnosti sastava crijevne mikroflore na način na koji koristimo, trošimo i pohranjujemo energiju. Mikroorganizmi koji nastanjuju crijeva poznati su po ulozi u razgradnji prehrambenih vlakana, međutim čini se da kratkolančane masne kiseline (koje nastaju razgradnjom vlakana) mogu potaknuti sagorijevanje kalorija, spriječiti pohranjivanje masti u masnim stanicama i povisiti razinu hormona koji reguliraju osjećaj sitosti.

Istraživanja na laboratorijskim životinjama

Prema posljednjim istraživanjima sastav crijevne mikroflore pretilih i mršavih ljudi se razlikuje, a vrlo brzo može se mijenjati obzirom na način prehrane. U jednoj studiji iz crijeva parova pretilih i mršavih blizanaca dvjema skupinama laboratorijskih miševa transplantirane su crijevne bakterije. Nakon mjesec dana u skupini miševa s crijevnim bakterijama pretilih blizanaca zabilježen je veći porast tjelesne mase i masnog tkiva iako su živjeli pod jednakim uvjetima i jeli jednako kao i miševi s transplantiranim crijevnim bakterijama mršavih blizanaca. Zanimljivo je, međutim da kada su miševi s bakterijama mršavih blizanaca pridruženi miševima s transplantiranim mikrobima pretilih blizanaca, svi miševi su ostali adekvatne tjelesne mase. Poznato je naime, da u suživotu laboratorijski miševi konzumiraju feces, pa je očito da su se dobre i loše bakterije u crijevima pomiješale, pri čemu je vjerojatno veća raznolikost crijevnih mikroba mršavih blizanaca bila odlučujuća. Znanstvenici vjeruju da manja raznolikost mikroba koji naseljavaju crijeva pretilih osoba ostavlja mjesto za naseljavanje „bakterija za mršavljenje“. Međutim, nužan preduvjet za razvoj dobrih bakterija u crijevima je prehrana izuzetno bogata voćem i povrćem, te s malo zasićenih masti.

Istraživanja na crijevnoj mikroflori u ljudi

Istraživanja na crijevnoj mikroflori u ljudi mnogo su složenija jer čak i u homogenim populacijskim skupinama postoji širok raspon individualnih varijacija koji otežava prepoznavanje uloga crijevnih bakterija. Pokazalo se da su bakterije Bacteroidetes češće stanovnici crijeva mršavih ljudi, dok su bakterije Firmicutes češće prisutne u pretilih ljudi, no još uvijek se svi istraživači ne slažu s tim. U istraživanju u kojem je skupini pretilih ljudi tijekom godine dana značajno smanjen dnevni unos kalorija ispitanici su osim smanjenja tjelesne mase u crijevima smanjili broj bakterija Firmicutes, a povećali broj Bacteroidetes bakterija. Nadalje, kada je u jednom istraživanju mršavim ispitanicima tijekom tri dana povećan unos energije (na 3400 kcal dnevno), broj bakterija Firmicutes u crijevima je porastao. Štoviše u ispitanika u kojih je broj Firmicutes bakterija porastao za 20% (a Bacteroidetes se smanjio za 20%) utvrđeno je da su apsobirali 150 kcal dnevno više iz hrane.

Prehrambena vlakna – partner za zdravlje crijevne mikroflore

Rastući broj dokaza podupire važnost crijevne mikroflore u regulaciji energije i tjelesne mase u laboratorijskih životinja, ali i u ljudi. Crijevna mikroflora mogla bi utjecati na pojavu i razvoj pretilosti i drugih metaboličkih poremećaja poput dijabetesa. Iako je sasvim sigurno da crijevne bakterije neće moći nadoknaditi štetu manjka tjelesne aktivnosti i nepoželjnih prehrambenih navika, vrlo je izgledno da su važan partner u održavanju adekvatne tjelesne mase i prevenciji pretilosti. U iščekivanju raspleta započetih istraživanja o povezanosti crijevne mikroflore i pretilosti, prehrana bogata vlaknima (cjelovite žitarice, mahunarke, voće i povrće) će pružit poticajno okruženje poželjnim bakterijama u crijevima.

Literatura:

  1. Am J Gastroenterol Suppl 1: 22, 2012.
  2. Science 341:1079, 2013.
  3. Nature 457: 480, 2009.
  4. Science 341: 169, 2013
  5. Nature 444: 1022, 2006.
  6. Am. J. Clin. Nutr. 94.58, 2011.
  7. Nutrition Action Health Letter, Dec 2013: 5.

Zanimljivo:

Naranča ima 6 puta više vlakana od svježe cijeđenog narančinog soka.

Postotak vlakana

Pet načina da povećate unos vlakana

  1. Birajte cjelovite žitarice za zajutrak.
  2. Jedite barem dva komada voća na dan u međuobrocima.
  3. Za sendvič koristite isključivo kruh od cjelovitih žitarica.
  4. U sendvič obavezno dodajte zelenu salatu, rajčicu i drugo povrće.
  5. U salatu dodajte mahunarke poput slanutka.

doc.dr.sc.Ivana Rumbak

Sviđa vam se članak? Podjelite ga!

Komentari su zatvoreni